Na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu (SUZG PBF) u Zagrebu održan je okrugli stol pod nazivom “Inovacije, održivost i digitalna transformacija: Budućnost prehrambeno-biotehnološkog sektora kroz RIS3 strategiju”.
Uvodne govore održale su prof. dr. sc. Verica Dragović Uzunović, dekanica PBF-a, i prof. dr. sc. Ivana Radojčić Redovniković, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju PBF-a te izv. prof. dr. sc. Tomislava Vukušić Pavičić ispred EIT Food Huba Hrvatske. Istaknule su ulogu fakulteta kao centra znanja i potrebu za jačim povezivanjem sa zajednicom i industrijom i jačanjem cjeloživotnog obrazovanja.
Okrugli stol moderirala je dr. sc. Maja Trstenjak (EIT Manufacturing Croatia Representative), a sudionici panela bili su predstavnici akademskog i poslovnog sektora: prof. dr. sc. Ivana Radojčić Redovniković (Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu), izv. prof. dr. sc. Bojan Žunar (Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Vesna Gabelica Marković (EIT Health Country Representative Croatia), doc. dr. sc. Jelena Đugum (Hrvatska gospodarska komora) i Lorens Flegar (Atlantic Cedevita d.o.o.).
Suradnja akademske zajednice i industrije: potencijali i prepreke
Panel je otvoren pitanjem kako jačanje suradnje između industrije i istraživača može ubrzati inovacije. Ivana Radojčić Redovniković istaknula je da su fakulteti mjesta okupljanja znanja i timova koji mogu generirati inovativna rješenja, ali da je potrebno usmjeravanje istraživanja prema stvarnim potrebama industrije.
Lorens Flegar iz Cedevite podijelio je konkretna iskustva iz proizvodnje: iako su surađivali s fakultetima na manjim projektima, veći iskoraci u tehnologiji često su rizični i zahtijevaju značajnija ulaganja. Kao moguće rješenje vidi češće susrete i dijalog kroz seminare, skupove i umrežavanja koja potiču dijeljenje znanja i povezuju industriju.
Bojan Žunar naglasio je kako često dolazi do nesporazuma u komunikaciji s industrijom jer “ono što mi mislimo da je problem, industrija ne vidi kao problem”. Taj jaz može se premostiti jedino direktnim kontaktom i zajedničkim definiranjem potreba.
Interdisciplinarni pristupi i studentski angažman
Vesna Gabelica Marković istaknula je primjere projekata u kojima su studenti i mladi istraživači razvijali rješenja za stvarne izazove industrije. Također je istaknula kako u Centru za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije (CIRTT) postoji mnogo ideja, ali da su resursi ključni za njihovu realizaciju. Naglasila je da aktivno rade na jačem povezivanju kroz EIT Food i EIT Health zajednice kako bi ojačali kapacitete i suradnju.
Održivost i zelene tehnologije u praksi
Izazovi održivosti bili su središnja tema drugog dijela rasprave. Jelena Đugum iz HGK istaknula je kako tvrtke sve više prepoznaju održivost kao konkurentsku prednost, iako su financijska sredstva često prepreka. HGK podržava poduzeća u pronalasku fondova, osobito kroz RIS3 strategiju i EU izvore.
Lorens Flegar naveo je konkretne primjere dobre prakse iz Cedevite: svi ambalažni materijali su 100% reciklabilni, koriste obnovljive izvore energije, a automatizacija skladišta i proizvodnje postaje ključna u zamjeni manjka radne snage.
Bojan Žunar podijelio je rad na projektima poput “Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi” i vinskih brendova koji se internacionaliziraju kroz inovativne pristupe i pametno pozicioniranje.
Digitalna transformacija prehrambene industrije
Govoreći o budućnosti sektora, panelisti su istaknuli tehnologije koje će biti ključne u narednom desetljeću: blockchain za praćenje porijekla hrane, napredna automatizacija, razvoj alternativnih proteina i zelene tehnologije za smanjenje otpada. Ivana Radojčić Redovniković naglasila je da hrvatska prehrambena industrija već sada radi na razvoju proizvoda bez životinjskih proteina, a pitanje održivosti postaje sve važnije za nove generacije potrošača.
Panel je zaključen aktivnom raspravom s publikom, koja je naglasila da bi ovakvih događanja trebalo biti više kako bi se suradnje i partnerstva mogli brže razvijati.
Zaključak
Osim kvalitetnih rasprava, okrugli stol bio je i prostor za upoznavanje, razmjenu iskustava i potencijalne nove suradnje. Sudionici su nastavili razgovore i nakon službenog dijela, što potvrđuje koliko su ovakvi susreti važni za izgradnju inovacijskog ekosustava.
Događaj je organiziran od strane EIT Food Huba Hrvatske, kojeg čine inovacijska agencija Smion i Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
