Zamislite da koračate u grad u kojem budućnost djeluje stvarno, gdje su inovacije pažljivo planirane, a svaki kutak grada spaja tradiciju s najnovijom tehnologijom. Ovo je bio moj dojam Tokija tijekom programa EIT Global Outreach “Connect and Experience Japan 2024”. Kroz spomenuti program, ovog sam ljeta imao privilegiju doprijeti do samog središta rastućeg japanskog startup ekosustava, predstavljajući pritom inovacijsku agenciju Smion te EIT Manufacturing i Food HUB u Hrvatskoj.
Japan, značajan ekonomski partner Europske unije, s trgovinom vrijednom 134,455 milijardi eura u 2023. godini, često se smatra usnulim divom u svijetu startupa. Cilj je ovog kratkog izvještaja je pokazati kako se taj div budi i otvara svoja vrata globalnim inovacijskim partnerstvima.
Prvo ću podijeliti osobne dojmove iz Japana, a zatim ću se usredotočiti na japanski startup ekosustav.
Prvi dojmovi: digitalizacija i optimizacija
Tokio me na prvu oduševio digitalizacijom, organizacijom i čistoćom. Rekao bih da je grad organiziran na više razina, kako doslovno, tako i metaforički. Na vlastitoj koži sam iskusio učinkovitost njegovog sustava javnog prijevoza, putujući monorailom, koji klizi iznad grada, i Oedo Line metroom, čije su tračnice duboko pod zemljom. Puno je pažnje posvećeno detaljima, što se očituje u mnogim situacijama kojima sam svjedočio, od digitaliziranog carinskog postupka na ulazu u zemlju do ljubaznog osoblja na aerodromu koje se trudi da što lakše i brže prođete kroz cijeli proces. Sve ovo odražava preciznost funkcioniranja Zemlje Izlazećeg Sunca.
Kao netko tko već više od 10 godina proučava Lean principe i uzevši u obzir činenicu da Lean razmišljanje ima svoje korijene u Toyotinom proizvodnom sustavu, fasciniralo me promatrati kako su ti principi dobro integrirani u samo funkcioniranje društva u Japanu. Posebno me se dojmio optimizirani proces imigracije na aerodromu. Ranije spomenuta predanost Japana učinkovitosti i digitalizaciji bila je očita čak i prije slijetanja, s platformom “Visit Japan Web” koja omogućava putnicima da unaprijed ispune informacije o carinskom postupku – online.
Ovako to otprilike izgleda uživo: po dolasku na aerodrom, proces je podijeljen u četiri odvojena koraka, svaki osmišljen kako bi se smanjilo vrijeme takta procesa i optimizirao prolazak—principi koji su u srži Lean razmišljanja. Proces izgleda ovako:
- U prvom koraku putnici skeniraju svoje putovnice i otiske prstiju na kiosku.
- Zatim idu na sljedeći korak gdje imigracijska policija u odvojenom procesu provjerava putovnicu i daje pečat.
- Na trećem koraku, na kioscima za elektroničku carinsku deklaraciju, putnici još jednom potvrđuju svoju carinsku deklaraciju.
- I na kraju, za one koji su završili digitalni proces carinjenja, posljednji korak je prolazak kroz Elektronska vrata, čime se i proces učinkovito završava.
Ovaj pristup, koji tradicionalno dugotrajan proces pretvara u optimiziranu seriju zadataka, smanjuje vrijeme čekanja i poboljšava iskustvo putnika, ostvarujući suštinu Lean razmišljanja.
Usudio bih se reći kako je postojanje procesa i njihovo poštivanje upravo ono što definira funkcioniranje Japana.
Nakon kratkog opisa svoje fascinacije Lean pristupom u Japanu (ili japanskim načinom), pređimo na temu koja je u središtu ovog članka, a to je startup ekosustav u Japanu.
Japan kao startup nacija
Tradicionalno, Japan nije bio smatran startup zemljom poput SAD-a ili Izraela, no, kao što i sam naslov članka kaže, div se budi. Postoji nekoliko razloga za njegovo buđenje, a jedan od najvažnijih je vladina podrška programima za startupe na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Petogodišnji plan japanske vlade za razvoj startupa
Temelj porasta broja japanskih startupa je “Petogodišnji plan za razvoj startupa”, predstavljen 2022. godine. Ovaj plan nastoji povećati broj startupa u Japanu deset puta u razdoblju od pet godina te uključuje inicijative za financiranje, regulatorne reforme i stavlja naglasak na poticanje poduzetništva unutar sveučilišta i lokalnih ekosustava.
Cilj je stvoriti 100 jednoroga do 2027. godine, uglavnom kroz deep tech, prirodne znanosti i startupe temeljene na umjetnoj inteligenciji. Za te svrhe, japanska vlada planira proračun od otprilike 1 trilijun jena (oko 6,3 milijarde eura). Tijekom ovog razdoblja, vlada ima za cilj povećati investicije deset puta, kako bi one dosegle ukupno 10 trilijuna jena (oko 63 milijarde eura). Sam Plan za razvoj startupa na pet godina leži na tri stupa:
- Izgradnja ljudskih resursa i mreža za stvaranje startupa
- Poboljšanje financijske podrške za startupe i diversifikacija exit strategija
- Promicanje otvorenih inovacija
Neke od inicijativa iz programa o kojima sam imao priliku čuti tijekom posjeta Japanu su:
J-Startup Program, koji je inicijativa Ministarstva gospodarstva, trgovine i industrije (METI), osmišljena za pomoć startupima u globalnom rastu pružanjem mentorstva, mogućnosti umrežavanja i podrške velikih korporacija. Program odabire startupe s velikim potencijalom i omogućuje im pristup resursima vlade i privatnog sektora kako bi poboljšali globalnu konkurentnost.
Startup Visa program usmjeren je na privlačenje međunarodnih poduzetnika, a olakšava proces dobivanja boravišta za strane osnivače koji žele pokrenuti poslovanje u Japanu.
Programi lokalnih vlasti za razvoj startupa
Najznačajnija inicijativa lokalnih vlasti za razvoj startupa, kao i ona s najvećim utjecajem je Tokio 10x10x10 Inovacijska vizija, predstavljena 2022. godine od strane Metropolitanske vlade Tokija. 10x strategija ima za cilj povećati broj jednoroga, startupa i javno-privatnih partnerstava do 2027. godine deset puta. Strategija se fokusira na to da Tokio postane globalno središte za inovacije privlačenjem međunarodnih startupa, ali i podržavanjem lokalnog poduzetništva.
U središtu ovog plana nalazi se Tokyo Innovation Base, koji služi kao multifunkcionalno središte za startupe, korporacije i investitore koje bi im trebalo omogućiti da ostvare suradnju, inoviraju i zajedno rastu, a ujedno je i mjesto koje sam imao priliku posjetiti tijekom svog boravka u Tokiju.
Dio 10x strategije je i SusHi Tech Tokyo 2024 Global Startup Program, globalna inovacijska konferencija koja za cilj ima povezati međunarodne startupe s tokijskim inovacijskim ekosustavom.
Zanimljiva je činjenica kako je u 2023. godini događaj privukao više od 26 tisuća sudionika, uključujući 328 startupa i 288 investitora. Dok je drugo izdanje SusHi Tech Tokyo 2024 Global Startup Program privuklo više od 40 tisuća sudionika, što predstavlja godišnji porast od više od 50%. Isto tako, u 2024. godini, bilo je prisutno više od 430 startupa, a posjetitelji su dolazili iz 82 zemlje i 321 grada.
Nekoliko ključnih statistika o japanskom startup ekosustavu
Japan ima 10 jednoroga, što ga pozicionira na 18. mjesto u svijetu po ukupnom broju stvorenih jednoroga. Međutim, neki spominju kako postoji 41 skrivena unicorn kompanija u toj zemlji (kompanije koje brzo rastu i postaju sve uspješnije). Važno je naglasiti kako u Japanu postoji nekoliko većih startup ekosustava , poput Tokija i Osake.
Na primjer, prema izvješću Startup Genome Report, Tokio je rangiran kao 10. globalni startup ekosustav (2024), ali je 1. globalni ekosustav uzevši u obzir znanje (2024). Potonje nije iznenađujuće, uzevši u obzir kako je: “Prosječna razina vještina [je] vrlo visoka, a oni su marljivi i posebno pouzdani.”, rekao je jedan od govornika tijekom programa. S obzirom na to da je stopa nezaposlenosti niska (2,7% u srpnju 2024.), zapošljavnaje može biti izazovno za strane startupe koji ulaze na tržište.
Rast korporativnog rizičnog kapitala
Kod Japanskog startup ekosustava posebno me iznenadila uključenost velikih kompanija u isti. Kao što je navedeno u izvješću Global Corporate Venturing, korporativni kapital povezan s investicijama u startupe značajno je porastao. Naime, 2013. godine, ukupni je korporativni kapital iznosio samo 20,3 milijardi jena (140 milijuna USD), dok je do danas ta brojka porasla na 487,5 milijardi jena (3,37 milijardi USD). Tijekom programa imali smo priliku upoznati predstavnike nekih od tvrtki koje imaju svoje odjele za korporativni kapital, kao što su Mitsubishi Chemicals, Honda Xcelerator i Yamaha Music.
Po mom mišljenju, budućnost japanskog startup ekosustava je vrlo obećavajuća. Iznos ulaganja u startupe u Japanu značajno raste, s godišnjom stopom rasta (CAGR) od preko 30% tijekom posljednjih 10 godina, kako je istaknuto u izvješću GLOBIS CAPITAL PARTNERS o japanskom ekosustavu startupa za prvu polovicu 2023. Ovaj trend ukazuje na nastavak rasta u narednim godinama.
Usporedba s Europskom unijom
Za kraj, usporedimo japanski sa startup ekosustavom Europske unije.
EU nije jedinstveni ekosustav, već skup različitih startup hubova (Berlin, Pariz, Stockholm itd.), od kojih svaki ima svoje prednosti, kao i nedostatke. Japan je, nasuprot tome, centraliziraniji, s Tokijom kao glavnim startup središtem.
I Japan i EU suočavaju se s izazovima u vezi s regulatornim okruženjima i birokracijom, ali poslovne regulative u Japanu posebno su složene i spore. Stoga je i prilagodba takvom sustavu otežana. . Međutim, ranije nedavne reforme pojednostavljuju proces i potencijalno doprinose rješavaju ovog problema.
Kao što je jedan od govornika tijekom programa spomenuo, nekada je postojala izreka u Japanu: “Na Japanski način ili nikako.” No, čini se kako se to sada mijenja. Japan se mijenja, iako malo sporije, no to je njihov način, a vrijeme će pokazati je li ovaj način bio ispravan.
I Japan i EU dijele konzervativne poslovne kulture u usporedbi sa SAD-om, s većim naglaskom na stabilnost i dugoročno planiranje.
Ovo je samo kratki članak koji pokriva moje iskustvo posjete japanskom startup ekosustavu. Ako priču smatrate zanimljivom ili vrijednom, volio bih se povezati. Osjećajte se slobodno kontaktirati me.
Trenutno planiramo program u Japanu za startupe iz Jugoistočne Europe. Ako želite sudjelovati ili podržati program, javite mi se.
Na kraju, izražavam svoju zahvalnost EIT Global Outreach programu za ovu vrijednu priliku istraživanja japanskog startup ekosustava.
