Većina kompanija ima problem koji njihov interni R&D ne stiže riješiti. Tržište se mijenja brže od kapaciteta, perspektiva tima ne pokriva susjedne industrije, a rizik sponzora nekada blokira početak. U malim i srednjim poduzećima i u javnom sektoru R&D odjel često ni ne postoji. Postoji i druga skupina problema – oni izvan core ekspertize, koje nitko sustavno ne preuzima.
U svim ovim slučajevima rješenje mora doći izvana. No kako? Upravo na to pitanje pokušava odgovoriti Inovacijski izazov – metoda otvorenih inovacija koja, kada je dobro postavljena, daje konkretne rezultate.
U ovom članku donosimo kako razmišljamo o izazovima u Smionu, što razlikuje uspješan izazov od onoga koji ostaje na razini eventa, i kako kompanije mogu pokrenuti vlastiti izazov.
Što je inovacijski izazov – i što nije
Najkraća definicija koju koristimo glasi:
Inovacijski izazov je nabava validiranih rješenja.
“Nabava” znači da postoji budžet, proces i odgovornost – izazov nije projekt društvene odgovornosti ni marketinška kampanja. “Validiranih” znači da na kraju procesa ne dobivate ideje ni PowerPoint prezentacije, nego rješenja testirana s pravim korisnicima i u realnom kontekstu. “Rješenja” znače da je output upotrebljiv – nešto što vaša organizacija može iskoristiti, a ne istraživanje radiistraživanja.
Ovaj okvir nije nov. Britanski parlament je još 1714. donio Longitude Act i ponudio nagradu od £20.000 onome tko riješi problem određivanja zemljopisne dužine na otvorenom moru. Rješenje nije došlo iz akademije – došlo je od Johna Harrisona, stolara i samoukog urara iz Yorkshirea. Ali nagrada se isplatila tek kada je kapetan James Cook na drugom putovanju 1772–1775. potvrdio da Harrisonov kronometar radi u stvarnim uvjetima. Definirani problem, jasni kriteriji validacije, isplata tek nakon dokaza u praksi -to je struktura koja i danas stoji iza ozbiljnih inovacijskih izazova.
Primjeri iz Smion prakse
Kroz programe koje smo vodili posljednjih godina, Smion je organizirao i sudjelovao u izazovima u različitim sektorima i s različitim profilima rješavatelja.
U sklopu Manufacturing Innovation Challenge programa četiri hrvatske proizvodne kompanije – JGL, Podravka, Ferro-Preis i Vertiv – definirale su konkretne poslovne i proizvodne izazove, koje su startup timovi razvijali kroz strukturirani inovacijski proces. Na program se prijavilo 23 timova, od kojih je 12 odabrano za sudjelovanje, a 9 je predstavilo finalna rješenja. Program je uključivao radionice za definiranje izazova, mentorsku podršku i završne prezentacije rješenja pred kompanijama.
Program se nastavio provoditi i narednih godina te je postupno prerastao u širu platformu povezivanja proizvodnih kompanija, startupova i javnog sektora.
GreenTech Entrepreneurship Challenge pokazao je da inovacijski izazovi mogu uspješno funkcionirati i s netipičnim rješavateljima. U programu je sudjelovalo više od 200 učenika viših razreda tehničkih srednjih škola, koji su kroz praktičan rad razvijali inovacije u području zelenih tehnologija i poduzetničkog razmišljanja. Učenici su radili na izazovima poput iskorištavanja energije iz otpadnih voda, pošumljavanja uz pomoć tehnologije i povećanja korištenja obnovljivih izvora energije.
Kroz program su razvijena brojna rješenja i prototipi – od solarne maskice za mobitel i sustava grijanja zgrada korištenjem otpadnih voda do autonomnih vozila za pošumljavanje i platformi za kružno gospodarenje namještajem. U završnici programa odabrani timovi predstavili su svoja rješenja na Demo Dayu, uz podršku industrijskih partnera poput Infobipa i Zagrebačkih otpadnih voda. Predstavnici kompanija pritom su pozvali pojedine timove na daljnje upoznavanje njihovih sustava i poslovanja, čime su otvorene mogućnosti za nastavak suradnje i daljnji razvoj pojedinih ideja.
Zašto neki izazovi ne uspijevaju
Većina inovacijskih izazova koje vidimo u praksi ne dovedu do implementacije. Razlog nije metoda – razlog je osoba koja ih pokreće i s kojim ciljem.
Tri obrasca koja redovito opažamo:
- Izazovi pokrenuti iz obaveze – kao dio projekta ili interne KPI metrike. Cilj postaje održati event, ne riješiti problem.
- Kada je izazov objavljen široko i bez ciljanog targetiranja, prijavljuju se prvenstveno timovi koji love nagrade. Njihov KPI nije implementacija, nego sudjelovanje i osvajanje nagrade.
- Izazov vodi inovacijski odjel ili HR, a rješenje treba implementirati operativni tim – koji često nije bio uključen u definiranje samog problema.
Ovo nije slabost metode, već posljedica preskakanja faza pripreme.
Pet faza inovacijskog izazova
Iz iskustva smo došli do jednostavne strukture u pet faza:
- Strateško usklađivanje i priprema (ZAŠTO) – definiranje cilja, mapiranje dionika, postavljanje KPI-eva
- Definicija izazova i resursa (ŠTO) – pretvorba poslovnog problema u jasan problem statement, definicija opsega i ograničenja
- Organizacija i izrada sadržaja (KAKO) – kriteriji selekcije, pravni okvir, komunikacijski plan
- Provedba – javni poziv, workshopovi, mentorstvo, prototipiranje, testiranje
- Isporuka i kontinuitet – follow-up sa seekerima, praćenje konkretnih ishoda, mjerenje impacta
Vidljivi dio izazova -natjecanje, mentorstvo, pitchevi – odvija se u fazama 3 i 4. Ali ishod odlučuju faze 1, 2 i 5. Bez ozbiljne strateške pripreme prije nego išta postane javno, izazov rijetko daje validirana rješenja. Bez post-challenge kontinuiteta, rješenja završe samo u izvještaju.
Kako pokrenuti vlastiti izazov
Kompanijama koje razmišljaju o pokretanju izazova u Smionu nudimo dva puta.
Pridruživanje postojećem natjecanju podrazumijeva da vaš izazov ulazi u već postavljenu strukturu – postojeću publiku, logistiku i komunikacije. Brže je i jeftinije, i ima smisla kada želite isprobati metodu prije punog ulaganja, ili kada imate jedan konkretan problem koji ne opravdava posebno natjecanje.
Custom konatjecanje za vašu kompaniju znači da gradimo cijeli proces od nule, pod vašim brendom, s vašim partnerima i s ciljanom selekcijom rješavatelja. Veći je opseg, dublja validacija, i cijela infrastruktura uključena – komunikacija, recruiting, sadržaj, mentorstvo.
Prije nego što odlučite koji put vam odgovara, korisno je dasamima sebi odgovorite na tri pitanja:
- Je li ovo uzrok ili simptom? Ako rješavate vidljivi simptom, dobit ćete privremeno rješenje. Ako rješavate uzrok, dobit ćete dugotrajnu promjenu.
- Tko su pravi rješavatelji? Vaš izazov nije za sve. Što precizniji profil rješavatelja, to će i prijave biti ozbiljnije.
- Što ćemo s rješenjem kad ga dobijemo? Tko je interni vlasnik? U koji odjel ulazi pilot? Tko plaća implementaciju?
Ako se mučite s ovim pitanjima, znači da je izazov zreo za razgovor – ne za pokretanje. Kontaktirajte nas i krenimo od pravog problema.
